Tijekom tri dana konferencije predstavilo   se više od 140 radova koji obrađivali temu o  obrazovanju poput proširene stvarnosti u učionici i izvan nje, izradu edukativnih računalnih igara, primjenu open source tehnologija, digitalnih alata i aplikacija, izradu interaktivnih sadržaja i digitalne pristupačnosti. Našu školu predstavili su radovi učitelja Višnjice Šestak, Katarine Švarbić i Božice Ruk. Pokazali smo korištenje tehnologije u nastavi u radovima : Micro:bit u razrednoj nastavi i CSI- Lov na blago.

Radovi su pokazali da tehnologija  u  nastavi daje bolju motivaciju i veći uspjeh učenika. Razvija se kritičko mišljenje i odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju.

CARNET je  predstavio novosti u programu e-Škole te stavio naglasak na razvoj digitalnih kompetencija nastavnika i ravnatelja putem edukacija u programu e-Škole

Povodom otvaranja konferencije ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak istaknula je kako u digitalnoj transformaciji škola, obrazovanja i znanosti CARNET ima veliku ulogu, a pilot projekt e-Škole, koji je sa 150 škola skočio na 1300, velik je korak. „Isprva je bilo planirano da u tome bude zastupljeno 60 posto škola, ali donijeli smo odluku da projekt uđe u sve škole i upravo je to prijelaz iz pilot projekta na sustav”, rekla je ministrica Divjak.

Ministar uprave Ivan Malenica istaknuo je kako se „suradnja s CARNET-om realizira kroz projekt e-Upisi s kojim će se učiniti da upisi u vrtiće, obrazovne ustanove budu što učinkovitiji, brži i jednostavniji i da se pojednostave i ujednače upisi u visokoobrazovne ustanove“.

Otvaranje konferencije obilježilo je i predavanje hrvatskog znanstvenika svjetskog ugleda Igora Rudana, prvog Hrvata nakon Ruđera Boškovića koji je postao redovni član Kraljevskoga društva Britanske akademije znanosti.

Sve informacije koje smo u stanju prikupiti nemaju jednaku vrijednost za naše razumijevanje svijeta. Neke od njih su ključni komadići slagalice, koje nam omogućuju da shvatimo nešto doista novo i time značajno promijenimo prethodna shvaćanja. Druge su za nas manje vrijedne, jer samo dodatno potvrđuju ono što smo već ionako znali, ili barem pretpostavljali. Mozak se na informacije polako “navikava”, pa ima sklonost popuno zanemarivati sve one poznate, koje su u skladu s prethodnim znanjima i očekivanjima, a tragati za onim rijetkim informacijama koje će odudarati od njegovih očekivanja i modificirati njegovo razumijevanje okoline., rekao je akademik Rudan.