Baščanska ploča najvažniji je spomenik hrvatske rane pismenosti, a „pronađena" je 15. rujna 1851. u podu crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. Taj dan obilježavamo kao njezin rođendan. Otkrio ju je Petar Dorčić bogoslov, a kasnije i župnik u Baški . Ploča se nalazila u crkvici u pregradnoj plohi (septumu) koja je odvajala crkveno svetište od prostora za puk,  a oko 1498. uklonjena je iz septuma i stavljena u pod crkvice, vjerojatno da posluži kao nadgrobna ploča..

Teška je oko 800 kilograma, široka 199 cm, visoka 99,5 cm i debljine do devet centimetara, a izrađena je od bijelog vapnenca. Njen nastanak datira se oko 1100. godine i predstavlja značajan izvor za hrvatsku povijest, jezik te razvoj hrvatske glagoljice. Spomenikom je dokumentirano darovanje zemljišta kralja Dmitra Zvonimira lokalnom benediktinskom samostanu.

Na Baščanskoj ploči nalaze se 402 slova i 107 riječi, a u prijevodu na suvremeni hrvatski jezik glasi otprilike ovako:

"U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir kralj hrvatski u dane svoje Svetoj Luciji. I svjedoci: župan Desimir u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineg, ovaj poslanik u Vinodolu, Jakov u otoku. Da tko to poreče neka kune ga Bog i 12 apostola i četiri evanđelista i Sveta Lucija. Amen. Da tko ovdje živi neka moli za njih Boga. Ja, opat Dobrovit zidah crkvu ovu i sa svoje braće devetoricom u dane kneza Kosmata koji je vladao svom krajinom. I bješe u te dane Nikola u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno."

Danas se Bašćanska ploča čuva u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu a u crkvicu Sv. Lucije postavljena je kopija.

Na panou oglasne ploče u hodniku škole postavili smo informacije o Bašćansko ploči i glagoljici (pismo na kojem je pisana), a učenici su imali priliku osvojiti i zasladiti se čokoladom, ako točno odgovore na pitanja vezano uz Bašćansku ploču i glagoljicu.